Namirnice koje su loše za zube

Iako su namirnice poput mlijeka, prirodnih sokova i suhog voća dobre za naše tijelo, to ne znači da su dobre i za naše zube. Želite li zadržati blistav osmijeh i bijele zube pripazite na tihe opasnosti koje vrebaju iz vaše zdrave hrane. 

U nastavku donosimo popis namirnica koje oštećuju zubnu caklinu i potrebno je održavati zubnu higijenu i higijenu usne šupljine redovito.

Mlijeko

• Mlijeko sadrži puno kalcija i zato je dobro za zdravlje. S druge strane, mliječni šećer uništava caklinu i može izazvati karijes. Upravo bi zbog toga djeca trebala izbjegavati piti mlijeko odmah prije spavanja, a to vrijedi i za odrasle. Nakon čaše mlijeka te prije spavanja obavezno operite zube.

Limun

• Limun je prepun vitamina C, a neki ga koriste i kao pomoć pri izbjeljivanju zubi no takva navika može biti vrlo štetna. Limunska kiselina je vrlo jaka te može oštetiti zubnu caklinu. Ako pri ruci nemate četkicu usnu šupljinu isperite običnom vodom.

Crno vino

• Iako je crno vino dobro za srce i cirkulaciju, njegova kiselina uništava zubnu caklinu. Stručnjaci preporučuju pranje zubi sat vremena nakon ispijanja vina, a ako pri ruci nemate četkicu grgljajte običnu vodu.

 Sok od naranče

• Sok od citrusa kao što je naranča ili grejp sadrži mnogo vitamina, minerala i hranjivih sastojaka no jednako tako sadrži i velike količine šećera i snažnih kiselina koje su neprijatelj naših zubi te mogu izazvati žućkaste mrlje i oštećenja na caklini. Nekoliko gutljaja vode nakon konzumacije ukusnog soka smanjiti će štetan utjecaj na zube.

Suho voće

• Ukusno suho voće savršen je saveznik kod mršavljenja jer će vas dugo držati sitima, a prepuno je vitamina i minerala. No kada je riječ o zubima ova slatka namirnica njihov je najgori neprijatelj. Osim što je ljepljivo suho voće je prepuno šećera. Ono se lijepi po i između zubi te može izazvati karijes. Jedini način da se riješite ostataka voća po zubima je četkanje.

Sedam loših životnih navika

Osam sati sna dnevno ne mora nužno biti dobro, ljudi su evoluirali tako da imaju fleksibilne obrazce spavanja i spavanje u nekoliko puta na dan, uključujući i drijemanje preko dana, može biti korisno za zdravlje, a 15 minuta drijemana preko dana može biti učinkovito kao sat vremena noćnoga sna.

Svakodnevno tuširanje

Pretjerana zaokupnjenost osobnom higijenom može biti i štetna. Svakodnevno tuširanje vrućom vodom i pranje kože hrapavim sapunom može biti štetno za kožu jer skida prirodna ulja sa kože zbog čega koža ostaje suha, sklona pucanju i infekcijama. Ako se ne možete odreći svakodnevnog tuširanja, preporuča se tuširanje hladnijom vodom, a ako vam je koža suha, preporuča se da se ponekad tuširate samo s vodom, bez sapunanja, prenosi Daily Mail.

Spavanje osam sati dnevno

Stručnjaci tvrde da je uvriježeno mišljenje da je za zdravlje potrebno osam sati neprekinutoga sna dnevno, pogrešno. Naime, ljudi su evoluirali tako da imaju fleksibilne obrasce spavanja i spavanje u rundama, uključujući i drijemanje preko dana, može biti korisno za zdravlje, 15 minuta drijemanja preko dana može biti učinkovito kao sat vremena noćnoga sna. Neandertalaci su, recimo, spavali u rundama, jer da su svaku noć odspavali osam sati u komadu, zvijeri bi ih pojele.

Ispiranje usta vodom nakon pranja zubi

Neki stručnjaci tvrde da nakon pranja zubi usta ne bi trebalo ispirati vodom jer se tako skida zaštitni sloj floura iz zubne paste, koji bi se bez ispiranja zadržao na zubima. Također se preporuča pričekati bar pola sata nakon obroka, prije četkanja zubi jer kiseline i šećer iz hrane nakon objeda, privremeno oslabljuju zubnu caklinu i ako zube perete ubrzo nakon obroka, oštećujete zubnu caklinu prije nego li ona ponovno otvrdne. Najbolje je zube oprati prije jela i nakon jela a usta samo isprati bezalkoholnom vodicom za ispiranje usta.

Sjedenje na wc školjci

Studija koju su objavili izraelski znanstvenici je otkrila da je čučanje nad školjkom puno prirodniji položaj od sjedenja prilikom obavljanja nužde, jer se smanjuje rizik za probleme sa crijevima, poput hemoroida. Preporuča se stavljanje nečeg ispod stopala prilikom sjedenja na wc školjci kako bi se dobio prirodniji položaj.

Nepravilno disanje

Ako kažete nekome da duboko udahne, on će se isprsiti prilikom uzdisaja, što je pogrešno jer pravilno disanje je disanje iz trbuha. Naime, ustajali zrak se zadržava u donjem djelu pluća i kod nepravilnog disanja u donji dio pluća ne dolazi svjež zrak. Donji dio pluća sadrži najtoplije krvne žile koje su najučinkovitije kod razmijene plinova i unošenja kisika u krv. Na sreću, pravilno disanje se može naučiti.

Čišćenje

Američki znanstvenici su otkrili da bračni partner koji se bavi kućanskim poslovima ima viši krvi tlak od drugog partnera. Smatra se da je uzrok ovome briga kako obaviti sve kućanske poslove, a ne količina posla koji se mora napraviti. Opasnost vreba i iz sredstava za pranje kuće jer sprejevi i osvježivači zraka mogu povećati rizik od dobivanja astme.

Opuštanje nakon večere

Ako mirujete na večer ili ako jedete prije nego što legnete u krevet, ta hrana će se najvjerojatnije pretvoriti u salo. Ako više pojedete za doručak,a manje za večeru, kalorije iz doručka se će se obavljanjem uobičajenih aktivnosti tijekom dana vjerojatno potrošiti. No, ako nakon večere odvojite 20 minuta za žustru šetnju i kalorije iz vaše večere će se potrošiti.

Deset savjeta za zdrav život

1. Ne preskačite obroke

Uvijek imajte doručak, užinu, ručak, užinu, večeru.

Svaki obrok treba sadržavati: svježe povrće (zeleno lisnato, mahunarke), svježe voće (sezonsko, orašasto), sirove sjemenke, žitarice od cijelog zrna: pahuljice, integralno brašno, nemasna mesa, riba – najmanje 1 puta nedjeljno, jaja – 3 komada nedjeljno, hladno neprerađena cijeđena ulja: maslinovo, suncokretovo.

2. Doručak je najvažniji obrok

Preskakanje doručka vas neće učiniti mršavijim, naprotiv, osobe koje za doručak jedu žitarice ili peciva vitkije su od osoba koje ne doručkuju ili jedu mesne prerađevine.

Dobar doručak uključuje mlijeko i mliječne proizvode, kao dobar izvor bjelančevina i kalcija, integralno pecivo ili pahuljice, kao izvor složenih ugljikohidrata i voće kao izvor prehrabenih vlakana, vitamina i minerala.

Propustimo li doručak, veća je vjerojatnost da će nas tokom dana “napasti” glad koja će nas natjerati da zgrabimo prvu hranu koja nam se nađe u blizini. No, doručak ne djeluje pozitivno samo na liniju nego i na mentalne sposobnosti. Djeca koja ujtro doručkuju bolje funkcioniraju, imaju bolju koncentraciju, a starije osobe koje redovno doručkuju rade brže, manje griješe i bolje pamte, u odnosu na osobe koje preskaču doručak.

3. Jedite raznovrsnu hranu

Ne postoji namirnica koja bi zadovoljila sve potrebe našeg organizma u hranljivim sastojcima. Dobra ishrana mora biti raznovrsna.

4. Voće i povrće su dragocjeni u svakodnevnoj ishrani

Voće i povrće su dragocjeni u svakodnevnoj ishrani. Ove dvije grupe namirnica su bogate vitaminima i mineralima, kao i dijetnim vlaknima i antioksidantima (materije koje čiste krvne žile). Voće i povrće sadrže nizak postotak masti i predstavljaju niskokaloričnu hranu, pa se njihovom konzumacijom, održava dobra tjelesna težina i spriječava se nastanak gojaznosti. Svakodnevni unos voća i povrća smanjuje rizik od nastanka bolesti srca, dijabetesa (šećerne bolesti), malignih oboljenja.

Trudite se da kupujete sezonsko voće i povrće. Jeftinije je, ukusnije i izbor je veći. Smrznuto ili suho voće i povrće se također računaju.  Razmislite koju vrstu voća i povrća najviše volite. Zatim se potrudite da ga jedete malo više i malo češće.

4. Fizička aktivnost

Koristi od fizičke aktivnosti su mnogobrojne. Ako redovno vježbate imat ćete više energije, kondicije, raspoloženja, stjelesna težina će se smanjivati i održavat ćete poželjenu težinu. Fizička aktivnost uzrokuje poboljšanje nivoa šećera u krvi, poboljšanje nivo zaštitnog holesterola HDL, poboljšanje ostalih masnoća u krvi, smanjenje krvnog pritiska, smanjenje rizika od stvaranja krvnog ugruška krvi u krvnim žilama, ublažavanje stresa, pomoć u odvikavanju od pušenja.

5. Spavajte dovoljno

San je neophodan za dobro zdravlje. Spavajte najmanje 8 sati dnevno. Spavanje okrepljuje organizam. Ne ležite i ne ustajte kasno!

6. Oprezno sa dijetama

Ne prakticirajte dijete u kojima ćete gladovati da bi brzo gubili kilograme. Kilogrami koji se skinu suviše brzo, suviše brzo se i vrate! Obavezno tražite savjete od nutricioniste i dobićete dijetu koja je sastavljena za vas osobno.

7. Ne postoje magične pilule za mršavljenje

Lijekovi i pomoćna sredstva za koje proizvođači tvrde da služe za mršavljenje – treba izbjegavati. Oni su zamka i obmana, a njihov mali učinak plaća se velikom cijenom po vitalnost i zdravlje!

8. Umjereno sa pićem

Smanjite upotrebu alkoholnih pića i visokokaloričnih i zaslađenih bezalkoholnih pića. Jedna čaša bezalkoholnog napitka sadrži 80-100 kcal, a njih često nazivamo prazne kalorije, jer ne osiguravaju vrijedne esencijalne nutrijente a sadrže i veliku količinu energije.

9. Pijte vodu

Voda je neophodna za dobro zdravlje. Ona pomaže i u reguliranju težine. Što više vode unesete, metabolizam radi brže. Naravno, treba imati mjeru. Ako je tijelo naviknuto na neuzimanje vode, ono se zapravo zadržava u predjelu članaka, oko bedara i struka. Onog momenta kada krenete sa svakodnevnim preporučenim unosom vode, te naslage će nestati i izgubit ćete na težini. Voda pomaže i u disanju, reguliranju tjelesne temperature, pomaže u funkciji mišića, prenosi hranljive i odnosi štetne sastojke. Pomaže u održavanju kože i ten čini ljepšim i svježim.

10. Promijenite loše navike u ishrani

Nepravilna ishrana je faktor rizika za nastanak različitih oboljenja: gojaznost, dijbetes (šećerna bolest), povišen krvni tlak, arteroskleroza, srčani udar, moždani udar, karijes, alergije, anemije, degenerativne bolesti, rak, kiselost organizma.

Ukoliko je uz nepravilnu ishranu prisutan i dodatni faktor rizika, poput pušenja ili fizičke neaktivnosti, njihov efekat se umnožava i rizik od nastanaka višestrukih poremećaja zdravlja se umnožava.